UZIMANJE IZ IMOVINE DRUŠTVA

Kraj svake poslovne godine nužno i neizbežno tretira računovodstveno i poreski pitanje uzimanja iz imovine društva. Uzimanje iz imovine društva nije nov institut. Svakako, nije ni redak u praksi , mada se može zaključiti da se supstancijalno i suštinski češće javlja nego računovodstveno. Drugim rečima, računovodstveno se prikriva.
Uzimanje iz imovine društva predstavlja svako podizanje gotovog novca sa računa privrednog društva bez ikakve poslovne dokumentacije(naglašavam privrednog društva a ne preduzetničke radnje, jer preduzetnička radnja ne poznaje institut uzimanja iz imovine društva jer nije društvo). Uzimanjem iz imovine društva se smatra i plaćanje tzv troškova koji nisu nastali u svrhu obavljanja poslovne delatnosti samom vlasniku društva(recimo plaćanje letovanja, zimovanja i sl)
Ovde treba naglasiti da uzimanje iz imovine društva nije zabranjeno ali da ga treba posmatrati računovodstveno i poreski. Gledano računovodstveno uzimanje iz imovine društva se može prikazivati kroz klasu 7, najčešće kroz 723, čime se knjiženjem kroz ovaj konto dolazi do tzv neutralnosti sa stanovišta rezultata u bilansu uspeha. Dakle, ovakvim knjiženjem ovo davanje tj ovakav trošak nema uticaja na sam finansijski rezultat, pa samim tim ni na porez na dobit. Druga računovodstvena škola će ovakvo uzimanje evidentirati uredno kao trošak, ali će ga kasnije izbaciti sa liste troškova kad se bude radio obračun poreza na dobit(dakle biće poreski nepriznat trošak)
Efekat kod druge računovodstvene škole sa stanovišta poreza na dobit je isti.

Poreski aspekt je moguće sagledati pored poreza na dobit i iz ugla poreza na dodatu vrednost, kao i iz ugla poreza na dohodak građana. Uzimanje iz imovine ako nije u novcu oporezivo je porezom na dodatu vrednost jer Zakon o porezu na dodatu vrednost izjednačava promet dobara sa naknadom sa prometom dobara bez naknade(kad bi bilo drugačije svako bi nosio stvari kući i prodavao)
Posmatrano iz ugla poreza na dohodak građana, uzimanje iz imovine se smatra tzv drugim prihodom i u skladu sa članom 85 Zakona o porezu na dohodak građana, na ovakva davanja se plaća porez od 20 odsto.

Komentari

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Administratori zadržavju pravo da – ukoliko ih procene kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili administratora kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Administratori nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.